.

MYOGELOSE

.

Slika 1.

.

Pojačana mišićna napetost / ukočenost mišića, osobito u području vrata i ramenom obruču je ʺ bolest ʺ

civilizacije koja u nekom trenutku pogađa svakoga

Slika 2.

.

Myogelose ( tzv. trigger točke ) su palpatorno ( na dodir ) bolna lokalizirana područja. Riječ je o vezivno – tkivnoj formaciji u mišićima, odnosno o vretenastom, tvrdom zadebljanju mišića / mišićne fascije. Obično se formira više miogeloza, a locirane su duž mišićnih vlakana i to najčešće u muskulaturi vrata i ramenog obruča ( iznad lopatica te uz kralježnicu ) kao i u glutelanim mišićima uz sacrum . Iako se myogelose pojavljuju i u drugim dijelovima tijela, to se ipak rjeđe događa

.

.

Slika 3.

.

Myogelose se očituju bolom u samoj točki a ako myogeloza pritisne živčane završetke u svojoj blizini, bol se može širiti duž tog perifernog živca. Bol se pojačava kod izravnog pritiska na nju te pri kontrakciji dotičnog mišića

.

Morfologija lokalizirane bolne trigger točke u mišiću, vezivnom tkivu i periosteumu :

.

.

Slika 4.

.

.

.

Uzrok pojave myogelosa

.

.

.

.

.

.

.

akutna – smatra se dobrom pojavom jer je posljedica mišićne aktivnosti te ona donosi pozitivne promjene – npr. ubrzani metabolizam, pokreću se zacjeljujući i regenerativni procesi koji jačaju mišiće i čine ih otpornijima

kronična – stalna bol u mišićima kroz duži period dovodi do remodeliranja mišića gdje se mišićna vlakna zamjenjuju manje kvalitetnim vezivnim tkivom

uzrok gore opisanih metaboličkih promjena u mišićima koje prethode stvaranju myogeloza jeste trajni hypertonus ( povećana napetost ) spomenute muskulature vrata i ramenog obruča uslijed dugotrajnog ortostatičnog položaja ( sjedenje za kompjuterom, pisanje ili čitanje , spavanje u nepravilnim položajima ), no vodeći uzrok je svakako nepravilna postura ( držanje tijela ) koja vodi ka poremećenoj biomehanici i pojačanom opterećenju jedne strane tijela

.

.

.

psihosomatski uzroci također mogu dovoditi do pojačane mišićne napetosti. Tu se izdvajaju dugotrajna mentalna naprezanja i prekomjeran stres. Povezanost između pojačane mišićne napetosti i stresa u profesionalnom životu se povećava s godinama i najizraženija je između 44. i 50. godine života

.

.

.

  drugi procesi u pozadini također mogu biti uzrokom pojave myogelosa npr. kod herniae i.v. disca. gdje će mišići zaštitno reagirati na konstantni stimulans što pak može refleksno uzrokovati glavobolju ili bol koja iradira u ruke ( sy. cervicobrachialae ) ili noge ( lumboischialgia )

.

.

.

Mnogi autori razlikuju aktivne i latentne ( spavajuće ) trigger točke :

.

  aktivne trigger točke – uzrok su boli, ali i drugih senzornih poremećaja kao što su trnci, ukočenost, pečenje ili ostalih parestezija

  latentne trigger točke – pacijenti ih nisu svjesni jer one ne provociraju bol, ali mogu uzrokovati ograničenost pokreta, mišićnu slabost ili promjenu posture.

.

.

.

Na dugotrajni stres u području vrata i ramenog obruča osobito tri mišića osim pojačanom napetošću reagiraju i skraćivanjem mišićnih vlakana, a to su :

.

  M. levator scapulae – pojačana napetost m. levator scapulae također može iritirati i živčana vlakna u postero-lateralnoj regiji vratauzrokujući glavobolje

M. trapezius

M. supraspinatus

.

.

.

Mišići koji su duže vremena pod stresom gube svoju normalnu elastičnost i postaju ukočeni uzrokujući mišićnu bol. Dugotrajna pojačana mišićna napetost će imati slijedeće posljedice :

  Razvoj kronične boli koju je teže izliječiti

  Bol doprinosi razvoju ionako već nepravilne posture što posljedično uzrokuje bol u drugim zglobovima

Pojavu glavobolje

  Povećana upotreba analgetika te češći odlasci doktoru

.

.

.

Lokacije najčešće prisutnih trigger točaka

.

Slika 5. Trigger točke m. levator scapulae

.

.

Slika 6. Trigger točke m. trapezius

.

.

.

.

Slika 7. Trigger točke m. supraspinatus

Slika 8. Trigger točke m. piriformis

.

.

Slika 9. Trigger točke m. gluteus maximus

.

.

Slika 10. Trigger točke m. gluteus medius

Slika 11. Trigger točke m. gluteus minimus

.

.

.

.

.

.

Histološka analiza trigger točaka

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Terapija myogelosa

.

.

.

Ukoliko bol postane kronična, potrebno je dugotrajno liječenje. U terapiji myogelosa je najvažnija rana intervencija kako bi se spriječila remodelacija mišića i razvoj kronične boli. Uvijek je cilj stimulirati cirkulaciju kako bi se otplavili acidni metaboliti. Čak i neke namirnice pomažu uklanjanju acidnog stanja snižavajući kiselost tijela kao npr. limun ; svježe cijeđeni sokovi ; ananas ; papaja ; đumbir

.

.

.

Simptomatska terapija

.

.

.

.

.

.

.

Neke od metoda koje mogu doprinijeti olakšanju stanja

.