Sindrom prenaprezanja
Slika 1.
Definicija
Sindrom prenaprezanja je izraz koji označava ozljedu koja nastaje oštećenjem tkiva uslijed ponavljajućih pokreta tijekom određenog vremenskog razdoblja. Znači nije riječ o akutnoj ozljedi ( npr. iščašenje ramena ili uganuće gležnja ) nego o neadekvatnom odgovoru tkiva kada ponavljane mikrotraume nadilaze prirodnu sposobnost regeneracije tkiva.
Sindrom se uglavnom javlja kod osoba koje opetovano izvode određene pokrete tijekom aktivnosti svakodnevnog života ( npr. na poslu rad sa tipkovnicom ) kroz duži vremenski period. On je također vrlo učestala pojava i kod sportaša te čini skoro 50 % svih bolnih stanja vezanih za sport, a često je i razlog prekida profesionalnog ili rekreativnog sporta.
Sindrom prenaprezanja može zahvatiti mišićno-tetivnu jedinicu, kost, burzu, neurovaskularne strukture kao i zonu rasta kosti u pedijatrijskih sportaša. Uobičajeni primjeri sindroma prenaprezanja su impingement sindrom ramena ( tzv. " smrznuto rame " ), lateralni epikondilitis ( teniski lakat ) i stres frakture
Simptomi
Najčešći simptom je bol koja se u početnoj fazi javlja nekoliko sati nakon fizičke aktivnosti. Ako se sumnja na ozljedu od prenaprezanja, bol se ne bi smjela ignorirati, osobito ako se ona pogoršava u učestalosti ili intenzitetu. U slijedećoj fazi bol se javlja na kraju aktivnosti ili odmah nakon nje, dok je u 3. fazi bol prisutna cijelo vrijeme tijekom aktivnosti te ometa izvođenje iste, dok je u najtežoj fazi bol konstantno prisutna te onemogućuje provođenje aktivnosti
Uzroci
Ozljede kod sindroma prenaprezanja mogu nastati zbog :
pogrešaka u treningu npr. neadekvatno podizanje intenziteta aktivnosti ( najčešće prebrzo )
predugo vježbanje uz izostanak vremena za odmor i oporavak
ukoliko se radi samo jedna aktivnost / vježba u kojoj se koriste samo određeni mišići ili kosti ( npr. zgibovi koji se ponavljaju ) ili kod određene sportske aktivnosti koja se ponavlja tijekom cijele godine ( opetovani pokreti iste skupine mišića )
loša tehnika također može igrati ulogu u ozljedama zbog sindroma prenaprezanja jer se tkivo može opetovano preopteretiti na nepravilan način. Primjer toga su vježbe snage kao što su bench press ili čučnjevi, a može se dogoditi i tijekom izvođenja sportske aktivnosti uključujući bacanje loptice u bejzbolu ili zamahivanje palicom u golfu.
Liječenje
Sportaši bilo rekreativni ili profesionalni u želji za napredovanjem forme ili ostvarivanjem što boljih rezultata obično zanemaruju početni simptom sve dok ih bol ne počne ometati u sportu ili čak i u aktivnostima svakodnevnog života
Važno je na vrijeme započeti liječenje i ne dozvoliti da stanje pređe u kroničnu kategoriju. Kad se sindrom prenaprezanja već razvio do mjere da ometa izvođenje aktivnosti svakodnevnog života ili sportskih aktivnosti onda se mora provoditi liječenje koje uključuje :
u prvom redu prekid provocirajućih aktivnosti ili izrazito smanjenje aktivnosti u kraćem ili dužem periodu. Preporučuje se tijekom prvih 6 tjedana od pojave boli prekinuti sportsku aktivnost
provođenje konzervativnog liječenja koje uključuje primjenu oralno analgetika te ciklus fizikalne terapije radi smirivanja upalnog stanja tkiva i postojećih tegoba
U toku liječenja i prekida sportske aktivnosti potrebno je naravno uvesti i vježbanje kojima postupno treniramo ozlijeđeno tkivo ( npr. Ahilovu tetivu ) za podnošenje narednih opterećenja i prestanka reagiranja pojavom boli kada se isto ( npr. Ahilova tetiva ) izloži sportskoj aktivnosti. U izboru vježbi prednost treba dati ekscentričnim vježbama kojima se smanjuje napetost tetive i potiče preoblikovanje strukture tetive
Na slici dolje ( slika 2 ) na primjeru mišića m. bicpes brachii može se vidjeti razlika između 3 tipa mišićnih kontrakcija
koncentrična kontrakcija – duljina mišića se skraćuje
ekscentrična kontrakcija - duljina mišića se produljuje
kokoncentrična ( izometrična ) kontrakcija – mišićna vlakna se kontrahiraju ali se njihova duljina ne mijenja
Slika 2.
Primjer ekscentričnih vježbi
Ravna koljena, spuštanje peta
Slika 3.
stopalima stati na rub stepenice te se polako spuštati petama ispod razine stepenice. Pridržavati se uz stepenice radi održavanja balansa. Ponoviti 3 serije x 15 ponavljanja
ponoviti istu vježbu ali sa lopticom između skočnih zglobova
paziti da se stoji uspravnih leđa i ravnih koljena
Savijena koljena, spuštanje peta
Slika 4.
ista vježba kao prethodna ali ovaj put oba koljena savijena ( oko 20° ) te polako spuštanje peta ispod razine stepenice. Ponoviti 3 serije x 15 ponavljanja
Ravno jedno koljeno, spuštanje jedne pete
Slika 5.
Isti položaj kao u prethodne dvije vježbe ali ovaj puta jedno koljeno ostaje ravno, polako spuštati petu ispod razine stepenice. Promijeniti položaj noge. Ponoviti 3 serije x 15 ponavljanja za svaku nogu
Jedno koljeno savijeno, spuštanje jedne pete
Slika 6.
Isti položaj kao i u vježbi 3. Jedno koljeno saviti te polako spuštati petu ispod razine stepenice. Promijeniti položaj noge. Ponoviti 3 serije x 15 ponavljanja za svaku nogu
Vježbe u raskoraku
Slika 7.
vježbu br. 1 i 2. raditi svakodnevno tijekom jednog tjedna
ukoliko se ne javlja bol pri izvođenju te dvije vježbe naredna 2-3 tjedna raditi još i vježbe 3. i 4.
također možete dodati i vježbu na slici gore gdje se treba pozicionirati u raskorak te odizati prste. Ponoviti 3 serije x 15 ponavljanja
Prevencija
Dok će liječenje simptoma i dijagnosticiranje bilo koje značajnije ozljede biti dio početnog plana liječenja, također će biti važno identificirati uzrok i moguću pogrešku u vježbanju koja je dovela do ozljede kako bi se ona mogla ispravno riješiti i ispraviti . To će pomoći u sprječavanju budućih ozljeda
Prevencija podrazumijeva :
ograničavanje vremena vježbanja kako bi se omogućio adekvatan odmor i oporavak
ograničavanje broja specifičnih pokreta koji se ponavljaju ( tj. broja ili ponavljanja u određenoj rutini vježbanja ili u određenim aktivnostima specifičnim za sport )
izbjegavanje naglog povećanja intenziteta treninga. Ciljati na postupno povećanje kako bi se postigli ciljevi vježbanja, a ne na prebrzo povećanje razine aktivnosti
izbjegavati neadekvatnu podlogu
prepoznati biomehaničke abnormalnosti i korigirati iste
paziti da se koristi ispravna tehnika i odgovarajuća oprema ( pravilna obuća ) kada se započinje nova aktivnost
