Myogelose

Slika 1.

Pojačana mišićna napetost / ukočenost mišića, osobito u području vrata i ramenom obruču je ʺ bolest ʺ civilizacije koja u nekom trenutku pogađa svakoga

Slika 2.

Myogelose ( tzv. trigger točke ) su palpatorno ( na dodir ) bolna lokalizirana područja. Riječ je o vezivno – tkivnoj formaciji u mišićima, odnosno o vretenastom, tvrdom zadebljanju mišića / mišićne fascije. Obično se formira više miogeloza, a locirane su duž mišićnih vlakana i to najčešće u muskulaturi vrata i ramenog obruča ( iznad lopatica te uz kralježnicu ) kao i u glutelanim mišićima uz sacrum . Iako se myogelose pojavljuju i u drugim dijelovima tijela, to se ipak rjeđe događa

Slika 3.

Myogelose se očituju bolom u samoj točki a ako myogeloza pritisne živčane završetke u svojoj blizini, bol se može širiti duž tog perifernog živca. Bol se pojačava kod izravnog pritiska na nju te pri kontrakciji dotičnog mišića

Morfologija lokalizirane bolne trigger točke u mišiću, vezivnom tkivu i periosteumu :

potreba za krvnom opskrbom veća od trenutne cirkulacije
mišićna vlakna atrofiraju ( propadaju ) i razdvajaju se
mišići se postepeno zamjenjuju vezivnim tkivom koje je kruto i nodularno ( lat. nodus – čvor ) te raste između mišićnih vlakana
javlja se ograničenost pokreta
dolazi do značajnog povećanja zadebljanja zahvaćenih mišićnih vlakana ( lokalna hypertrofija ) → myogelosa je oblikovana

Slika 4.

Uzrok pojave myogelosa

postanak se tumači promjenom bjelančevina u mišićnim stanicama iz sol ( solidnog ; tekućeg ) stanja u gel stanje. Prilikom rada mišića ( anaerobnog ) stvara se mliječna kiselina ( acidum lacticum ) kao nusproizvod anaerobnog procesa. Kod myogeloza mliječna kiselina se preobilno nakuplja u mišiću i neposredno oko njega zbog nemogućnosti krvne i limfne cirkulacije da reapsorbira tu mliječnu kiselinu iz mišića i prenese ju u jetru gdje se ona dalje razgrađuje u glukozu. Time se stvara ʺ kiseli okoliš ʺ tj. acidni metaboliti što rezultira upalom

- upala mišića :

akutna – smatra se dobrom pojavom jer je posljedica mišićne aktivnosti te ona donosi pozitivne promjene – npr. ubrzani metabolizam, pokreću se zacjeljujući i regenerativni procesi koji jačaju mišiće i čine ih otpornijima
kronična – stalna bol u mišićima kroz duži period dovodi do remodeliranja mišića gdje se mišićna vlakna zamjenjuju manje kvalitetnim vezivnim tkivom

uzrok gore opisanih metaboličkih promjena u mišićima koje prethode stvaranju myogeloza jeste trajni hypertonus ( povećana napetost ) spomenute muskulature vrata i ramenog obruča uslijed dugotrajnog ortostatičnog položaja ( sjedenje za kompjuterom, pisanje ili čitanje , spavanje u nepravilnim položajima ), no vodeći uzrok je svakako nepravilna postura ( držanje tijela ) koja vodi ka poremećenoj biomehanici i pojačanom opterećenju jedne strane tijela

psihosomatski uzroci također mogu dovoditi do pojačane mišićne napetosti. Tu se izdvajaju dugotrajna mentalna naprezanja i prekomjeran stres. Povezanost između pojačane mišićne napetosti i stresa u profesionalnom životu se povećava s godinama i najizraženija je između 44. i 50. godine života

drugi procesi u pozadini također mogu biti uzrokom pojave myogelosa npr. kod herniae i.v. disca. gdje će mišići zaštitno reagirati na konstantni stimulans što pak može refleksno uzrokovati glavobolju ili bol koja iradira u ruke ( sy. cervicobrachialae ) ili noge ( lumboischialgia )

Mnogi autori razlikuju aktivne i latentne ( spavajuće ) trigger točke :

aktivne trigger točke - uzrok su boli, ali i drugih senzornih poremećaja kao što su trnci, ukočenost, pečenje ili ostalih parestezija
latentne trigger točke - pacijenti ih nisu svjesni jer one ne provociraju bol, ali mogu uzrokovati ograničenost pokreta, mišićnu slabost ili promjenu posture.

Na dugotrajni stres u području vrata i ramenog obruča osobito tri mišića osim pojačanom napetošću reagiraju i skraćivanjem mišićnih vlakana, a to su :

M. levator scapulae - pojačana napetost m. levator scapulae također može iritirati i živčana vlakna u postero-lateralnoj regiji vratauzrokujući glavobolje
M. trapezius
M. supraspinatus

Mišići koji su duže vremena pod stresom gube svoju normalnu elastičnost i postaju ukočeni uzrokujući mišićnu bol. Dugotrajna pojačana mišićna napetost će imati slijedeće posljedice :

Razvoj kronične boli koju je teže izliječiti
Bol doprinosi razvoju ionako već nepravilne posture što posljedično uzrokuje bol u drugim zglobovima
Pojavu glavobolje
Povećana upotreba analgetika te češći odlasci doktoru

Lokacije najčešće prisutnih trigger točaka

Slika 5. Trigger točke m. levator scapulae

Slika 6. Trigger točke m. trapezius

Slika 7. Trigger točke m. supraspinatus

Slika 8. Trigger točke m. piriformis

Slika 9. Trigger točke m. gluteus maximus

Slika 10. Trigger točke m. gluteus medius

Slika 11. Trigger točke m. gluteus minimus

Histološka analiza trigger točaka

Objavljeni su brojni rezultati histoloških analiza koji su pokazali povećanje koncentracije potentnih vazodilatatora ( faktora koji uzrokuju širenje krvnih žila ). To je jasan znak da se tijelo trudi boriti sa lokalnom ishemijom ( stanje pri kojem tjelesna tkiva primaju nedovoljnu količinu kisika zbog ometenog optoka krvi u žilama koje ih poslužuju ) u području trigger točaka ( Awad, 1973 godine )

Dokazano je da je trigger točke područje lokalne ishemije ( Fassbender, 1975 godine )

Trigger točke locirane u sredini trbuha mišića na neuromuskularnom spoju ( funkcijski mjesto prijenosa živčanih impulsa na mišićno vlakno ) nazvali – motorne trigger točke. Neke trigger točke su više povezane s neuromuskularnim spojevima, dok druge nisu ( Travell i Simmons )

Kronična bol i snižena napetost skeletnih mišića i fascija odgovorni za blažu upalu oko završetaka senzornih i motoričkih neurona u mekom tkivu. Ta kronična upala aktivira nakupljanje kolagena oko živčanih završetaka formirajući tzv. kolagensku manžetu. Taj dodatni iritirajući faktor pokreće aferentni senzorni impuls prema SŽS ( središnjem živčanom sustavu ) što mozak interpretira kao bol. Svako upalno stanje neovisno o lokaciji trigger točke podrazumijeva smanjenu opskrbu krvlju tog upaljenog tkiva ( Heine, 1997 godine i Gogoleva, 2001 godine )

Terapija myogelosa

Ukoliko bol postane kronična, potrebno je dugotrajno liječenje. U terapiji myogelosa je najvažnija rana intervencija kako bi se spriječila remodelacija mišića i razvoj kronične boli. Uvijek je cilj stimulirati cirkulaciju kako bi se otplavili acidni metaboliti. Čak i neke namirnice pomažu uklanjanju acidnog stanja snižavajući kiselost tijela kao npr. limun ; svježe cijeđeni sokovi ; ananas ; papaja ; đumbir

Simptomatska terapija

analgetici & mišićni relaksanti

fizikalna terapija

medicinska masaža zahvaćenih regija tijela koja obuhvaća mobilizaciju kože, fascije i mišića

primjene toplinskih procedure koji opuštaju mišiće ( npr. sa fango oblozima ( upotreba ljekovitog blata ) ili tradicionalni topli oblozi, npr. toplinske komprese )