Osteoartritis koljena

Osteoartritis koljena

Slika 1.

Što je OA koljena ?

Uobičajeno znan kao artritis trošenja zgloba ( slika 1 ), OA je stanje kod kojeg je došlo do trošenja hrskavice između koštanih struktura u zglobu. Kada se taj proces razvije dolazi do struganja površine kostiju jedna od drugu uz smanjenu sposobnost apsorbiranja udaraca. To struganje uzrokuje pojavu boli, otečenost, ukočenost, ograničenu pokretljivost te ponekad i razvoj koštanih izdanaka OA koljena je najčešći oblik OA ( slika 2 ). Iako se može javiti kod mlađih ljudi, ipak rizik za razvoj istoga se povećava nakon 45.god života, s time da su žene sklonije razvoju.

Slika 2.

Uzroci / faktori rizika

OA koljena je najčešći oblik osteoartritisa. Najčešći uzrok OA koljena je životna dob. Skoro svatko će u određenoj životnoj dobi razviti neki stupanj OA. Dok je starenje glavni faktor rizika za razvoj OA koljena, on se ipak može razviti i kod mlađih osoba kao rezultat ozljede / infekcije / prekomjerne tjelesne težine ili samo genetike.

Neki faktori povećavaju rizik razvoja težeg oblika OA koljena u ranijoj životnoj dobi :

• starost – sposobnost obnavljanja hrskavice opada sa godinama, a rizik za razvoj OA koljena se povećava nakon 45. god života

• tjelesna težina – povećana tjelesna težina povećava pritisak na sve zglobove, osobito koljena. Svaki kilogram viška tjelesne težine opterećuje koljena sa dodatna 2-3 kilograma !!

• nasljednost ( genetika ) – podrazumijeva genetske mutacije koje osobu čine sklonijom razvoju OA koljena. U ovu kategoriju spadaju i anatomska odstupanja oblika koljenog zgloba koja je osoba naslijedila ( tzv. O noge ili X noge )

• spol – žene dobi 55 god i starije su sklonije razvoju OA koljena nego muškarci

• ozljede uslijed ponavljajućih pokreta – obično se to odnosi na vrstu posla kojom se osoba bavi. Određena zanimanja koja podrazumijevaju puno aktivnosti i pokreta ( klečanje / čučanje / podizanje težih tereta od 25kg i teže ) mogu stvarati puno stresa na zglobove te su takve osobe sklonije razvoju OA koljena zbog konstantnog pritiska na zglobove

• sportaši – nogometaši, tenisači ili trkači na duge staze mogu imati veći rizik za razvoj OA koljena. Ovdje je riječ o prekomjernom dinamičkom opterećenju koje može uzrokovati razvoj OA. No važno je naglasiti da redovito umjereno vježbanje jača zglobove i smanjuje rizik za razvoj OA i čak suprotno tome, slabi mišići koji okružuju koljeno mogu uzrokovati razvoj OA !!

• druge bolesti – osobe koje imaju reumatoidni artritis ( drugi najčešći oblik artritisa ) su također sklonije razvoju OA koljena. Osobe sa određenim metaboličkim poremećajima kao što su povećanje koncentracije željeza ili poremećaj hormona rasta također imaju povećan rizik za razvoj OA koljena

Simptomi

Slika 3.

• bol koja se pojačava sa pokretom i aktivnošću a nešto se smiruje u mirovanju ( slika 4 )

Slika 4.

• otečenost

Slika 5.

• osjećaj topline u zglobu

Slika 6.

• ukočenost zgloba osobito u jutarnjim satima ili u početnim koracdima nakon dužeg sjedećeg položaja ( slika 7 )

Slika 7.

• smanjen opseg pokreta u zglobu

• ograničene svakodnevne aktivnosti - otežano ustajanje, ulazak / izlazak iz auta, hodanje , penjanje po stepenicama

• " škljocanje " - zvučni fenomen škljocanja, škripanja pri pokretima koljena

Dijagnostika

Slika 8.

Put prema dijagnozi OA koljena započinje kliničkim pregledom nadležnog doktora koji će uzeti anamnezu pacijenta ( medicinska povijest prethodnih epizoda bolova u koljenima, simptomi, postojeće druge bolesti, obrazac boli – što pogoršava bol u koljenu, a što smiruje, pozitivna obiteljska anamneza odnosno da li netko u obitelji također ima dijagnozu OA koljena ). Na temelju kliničkog pregleda doktor može obaviti dodatne dijagnostičke pretrage kao što su RTG snimka i MRI nalaz

• RTG snimka – pokazuje koštana oštećenja i oštećenja hrskavice kao i prisutnost koštanih izdanaka ( slika 9 )

Slika 9.

• MRI snimka - u stanjima kada RTG snimka ne daje jasne odgovore na uzrok boli u koljenima ili ako RTG snimka daje naznake oštećenja drugih tkiva u zglobu što će onda MRI detaljnije pokazati ( slika 10 )

Slika 10.

Na temelju tih snimaka doktor će možda napraviti i laboratorijske pretrage radi eliminacije drugih bolesti koja također mogu izazivati bol u koljenima kao što su reumatoidni artritis ( drugi oblik artritisa uzrokovan poremećajem imunološkog sustava )

Liječenje

Postoje različite smjernice u liječenju OA koljena od primjene oralnih lijekova, upotrebe ortopedskih pomagala, promjena u stilu života pa sve do kirurških zahvata ( slika 11)

Slika 11.

No svakako je osnovni cilj smanjivanje boli i povratak pokretljivosti. U konzervativnom liječenju ovo su stavke koje mogu osigurati smirivanje stanja :

Slika 12.

• smanjivanje prekomjerne tjelesne težine – čak i manji gubitak tjelesne mase može značajno utjecati na smanjivanje boli u koljenu ( slika 13 )

Slika 13.

• vježbanje – jačanjem mišića koji okružuju koljeno, zglob postaje stabilniji te se može utjecati na smanjivanje boli.

Vježbe istezanja poboljšavaju pokretljivost koljenog zgloba ( slika 14 )

Slika 14.

• korištenje ortopedskih pomagala – privremena upotreba štapa / štake ili ortoze može pružiti stabilnost bolnom koljenu te omogućiti osobi veću razinu pokretljivosti. Svakako se ne preporučuje kontinuirana upotreba istih jer to znači i smanjenu upotrebu mišića i njihovu atrofiju. Kontinuirana upotreba ortopedskih pomagala je nužna samo kod teških oblika OA koljena gdje pacijenti više nisu u stanju samostalno hodati, a štap / podlaktična štaka / hodalica su jedini način kako da budu samostalni.

Postoje dvije vrste ortoza za koljeno :

• ortoza koja nudi potporu čitavom zglobu koljena u situacijama kada je zglob koljena nestabilan ( slika 15 )

Slika 15.

• ortoza koja rasterećuje zglob – preuzima na sebe pritisak koji postoji na zglob zahvaćen artritisom ( slika 16 )

Slika 16.

• fizikalna terapija - terapijske procedure ( elektroterapija, magnetna terapija, laser itd. ) mogu smiriti upalnu fazu te smanjiti bol. Pored toga fizioterapeut može izraditi individualni program vježbanja radi jačanja mišića i povećanja pokretljivosti zgloba ( slika 17 )

Slika 17.

• analgetici i NSAIR ( protuupalni ) lijekovi – ne preporučuje se dugotrajna upotreba lijekova koji su u slobodnoj prodaji bez prethodne konzultacije sa doktorom. Kod duže upotrebe se povećava rizik razvoja nuspojava. Ukoliko lijekovi koji se mogu kupiti u ljekarni ne donesu olakšanje doktor može propisati protuupalni lijek

Slika 18.

• suplementi – konzumacija nekih suplemenata kao što su glukosamin i hondroitin mogu doprinijeti smanjivanju boli. Prije konzumacije suplemenata obavezna je prethodna konzultacija sa nadležnim liječnikom !

Slika 19.

Ukoliko je potrebno, u liječenju se mogu primijeniti i poluinvazivne metode

• injekcije kortikostereoida ili hijaluronske kiseline u koljeno – stereoidi su snažni protuupalni lijekovi. Hijaluronska kiselina je normalno prisutna u zglobovima te ima ulogu podmazivanja zgloba, a kada se primjenjuje intrartikularno hijaluronska kiselina može imati protuupalno djelovanje i također smanjiti bol, upalu i oticanje. Kod nekih osoba molekule hijaluronske kiseline mogu stvoriti zaštitnu granicu oko živčanih završetaka te tako prevenirati slanje signala boli prema mozgu ( slika 20. )

Slika 20.

• implantacija autolognih hondrocita - autologna transplantacija je vrsta transplantacije gdje se upotrebljavaju pacijentove vlastite matične stanice iz kojih se uzgoje hondrociti ( stanice hrskavice ) koje se potom ubrizgaju na mjestu oštećenja hrskavice a na mjesto implantacije se usađuje koštani graft. Ubrizgani hondrociti potom imaju ulogu u obnovi oštećene hrskavice ( slika 21 )

Slika 21.

Ukoliko konzervativno liječenje ne donese smirivanje boli a proces OA koljena se i dalje razvija, onda treba razmisliti o operativnom zahvatu kao posljednjoj metodi liječenja. Postoji nekoliko operativnih postupaka :

• artroskopija – tu se koriste mali teleskopi ( artroskopi, slika 22) i drugi instrumenti a operacija se izvodi kroz male rezove, sa jedne strane se uvodi kamera a s druge strane instrument kojim se ili uklanja oštećena hrskavica ili čisti površina zgloba ili se popravlja oštećeno tkivo ukoliko se otkrije u tijeku operativnog zahvata. Operacija se obično izvodi kod mlađih pacijenata ( dob 55 god i mlađe ) kako bi se prevenirale ozbiljnije operacije u starijoj životnoj dobi

Slika 22

• osteotomija – je postupak koji ima za cilj oblikovanjem koštane strukture postići pravilniju anatomiju zgloba koljena ( slika 23 ).

Ovaj oblik operacije je preporučljiv ukoliko postoji primarno oštećenje jedne regije koljena ili ako se dogodila fraktura koljena koja nije pravilno zarasla. Osteotomija nije konačna operacija i daljnji operativni zahvati će možda poslije biti potrebni.

Slika 23.

• artroplastika – zamjena zgloba odnosno ugradnja umjetnog zgloba je procedura kojim se zglob koljena zamjenjuje umjetnim dijelovima koji su izgrađeni ili od plastike ili od metala. Zamjena može biti djelomična ( parcijalna artroplastika ) ili potpuna ( totalna artroplastika, slika 24 ). Ovaj oblik operacije se uglavnom provodi kod starijih pacijenata ( dob preko 50 god ili starije ) sa teškim oblikom OA. Naknadna ista operacija je ponekad nužna ukoliko se ugrađena proteza s vremenom potroši, no sa današnjim tehnološkim napretkom i sve kvalitetnijim materijalima kao i konačnim proizvodom ( umjetnim zglobom ), proteze mogu trajati i preko 20 godina. Operativni zahvat nosi i određene rizike no rezultati su uglavnom jako dobri.