English French German Italian Portuguese Russian Spanish

 

Myogelose

 

Slika 1.

                                                Slika 1.                                                                    

Pojačana mišićna napetost / ukočenost mišića, osobito u području vrata i ramenom obruču je ʺ bolest ʺ civilizacije koja u nekom trenutku pogađa svakoga

Slika 2.

                                           Slika 2.

Myogelose ( tzv. trigger točke ) su palpatorno ( na dodir )  bolna lokalizirana područja. Riječ je o vezivno – tkivnoj formaciji u mišićima, odnosno o vretenastom, tvrdom zadebljanju  mišića / mišićne fascije. Obično se formira više miogeloza, a locirane su duž mišićnih vlakana i to najčešće u muskulaturi vrata i ramenog obruča  ( iznad lopatica te uz kralježnicu ) kao i u glutelanim  mišićima uz sacrum . Iako se myogelose pojavljuju i u drugim dijelovima tijela, to se ipak rjeđe događa

 

Slika 3.

                                                Slika 3.

Myogelose se očituju bolom u samoj točki a ako myogeloza pritisne živčane završetke u svojoj blizini, bol se može širiti duž tog perifernog živca. Bol se pojačava kod izravnog pritiska na nju te pri kontrakciji dotičnog mišića

 

Morfologija lokalizirane bolne trigger točke u mišiću, vezivnom tkivu i periosteumu  :

  • potreba za krvnom opskrbom veća od trenutne cirkulacije
  • mišićna vlakna atrofiraju ( propadaju ) i razdvajaju se
  • mišići se postepeno zamjenjuju vezivnim tkivom koje je kruto i nodularno ( lat. nodus – čvor ) te raste između mišićnih vlakana
  • javlja se ograničenost pokreta
  • dolazi do značajnog povećanja zadebljanja zahvaćenih mišićnih vlakana ( lokalna hypertrofija )  → myogelosa je oblikovana

 

Slika 4.

                                                 Slika 4.

 

Uzrok pojave myogelosa

 

  • postanak se tumači promjenom bjelančevina u mišićnim stanicama iz sol ( solidnog ; tekućeg ) stanja u gel stanje. Prilikom rada mišića ( anaerobnog ) stvara se mliječna kiselina ( acidum lacticum ) kao nusproizvod anaerobnog procesa.  Kod myogeloza mliječna kiselina se preobilno nakuplja u mišiću i neposredno oko njega zbog nemogućnosti krvne i limfne cirkulacije da reapsorbira tu mliječnu kiselinu iz mišića i prenese ju u jetru gdje se ona dalje razgrađuje u glukozu. Time se stvara ʺ kiseli okoliš ʺ tj. acidni metaboliti što rezultira upalom

 

- upala mišića :

  • akutna – smatra se dobrom pojavom jer je posljedica mišićne aktivnosti te ona donosi pozitivne promjene – npr. ubrzani metabolizam, pokreću se zacjeljujući i regenerativni procesi koji jačaju mišiće i čine ih otpornijima
  • kronična – stalna bol u mišićima kroz duži period dovodi do remodeliranja mišića gdje se mišićna vlakna zamjenjuju manje kvalitetnim vezivnim tkivom

 

  • uzrok gore opisanih metaboličkih promjena u mišićima koje prethode stvaranju myogeloza jeste trajni hypertonus ( povećana napetost ) spomenute muskulature vrata i ramenog obruča uslijed dugotrajnog ortostatičnog položaja ( sjedenje za kompjuterom, pisanje ili čitanje , spavanje u nepravilnim položajima ), no vodeći uzrok je svakako nepravilna postura ( držanje tijela ) koja vodi ka poremećenoj biomehanici i pojačanom opterećenju jedne strane tijela

 

  • psihosomatski uzroci također mogu dovoditi do pojačane mišićne napetosti. Tu se izdvajaju dugotrajna mentalna naprezanja i prekomjeran stres. Povezanost između pojačane mišićne napetosti i stresa u profesionalnom životu se povećava s godinama i najizraženija je između 44. i 50. godine života  

 

  • drugi procesi u pozadini također mogu biti uzrokom pojave myogelosa npr. kod herniae i.v. disca. gdje će mišići zaštitno reagirati na konstantni stimulans što pak može refleksno uzrokovati glavobolju ili bol koja iradira u ruke ( sy. cervicobrachialae ) ili noge ( lumboischialgia )

 

Mnogi autori razlikuju aktivne i latentne ( spavajuće ) trigger točke :

  • aktivne trigger točke - uzrok su boli, ali i drugih senzornih poremećaja kao što su trnci, ukočenost, pečenje ili ostalih parestezija
  • latentne trigger točke -  pacijenti ih nisu svjesni jer one ne provociraju bol, ali mogu uzrokovati ograničenost pokreta, mišićnu slabost ili promjenu posture.

 

Na dugotrajni stres u području vrata i ramenog obruča osobito tri mišića osim pojačanom napetošću reagiraju i skraćivanjem mišićnih vlakana, a to su :

  • M. levator scapulae - pojačana napetost m. levator scapulae također može iritirati i živčana vlakna u postero-lateralnoj regiji vratauzrokujući glavobolje
  • M. trapezius
  • M. supraspinatus

 

Mišići koji su duže vremena pod stresom gube svoju normalnu elastičnost i postaju ukočeni uzrokujući mišićnu bol. Dugotrajna pojačana mišićna napetost će imati slijedeće posljedice :

  • Razvoj kronične boli koju je teže izliječiti
  • Bol doprinosi razvoju ionako već nepravilne posture što posljedično uzrokuje bol u drugim zglobovima
  • Pojavu glavobolje
  • Povećana upotreba analgetika te češći odlasci doktoru

 

Lokacije najčešće prisutnih trigger točaka

 

Slika 5.                    

                           Slika 5.  Trigger točke m. levator scapulae

 

Slika 6.

                             Slika 6. Trigger točke m. trapezius

 

Slika 7.

                    Slika 7. Trigger točke m. supraspinatus

 

Slika 8.

                        Slika 8. Trigger točke m. piriformis

 

Slika 9.

                  Slika 9. Trigger točke m. gluteus maximus

 

Slika 10.

                     Slika 10. Trigger točke m. gluteus medius

 

Slika 11.

                   Slika 11. Trigger točke m. gluteus minimus

 

 

Histološka analiza trigger točaka

 

  • Objavljeni su brojni rezultati histoloških analiza koji su pokazali povećanje koncentracije potentnih vazodilatatora ( faktora koji uzrokuju širenje krvnih žila ). To je jasan znak da se tijelo trudi boriti sa lokalnom ishemijom ( stanje pri kojem tjelesna tkiva primaju nedovoljnu količinu kisika zbog ometenog optoka krvi u žilama koje ih poslužuju ) u području trigger točaka ( Awad, 1973 godine )

 

  • Dokazano je da je trigger točke područje lokalne ishemije ( Fassbender, 1975 godine )

 

  • Trigger točke locirane u sredini trbuha mišića na neuromuskularnom spoju ( funkcijski mjesto prijenosa živčanih impulsa na mišićno vlakno ) nazvali – motorne trigger točke. Neke trigger točke su više povezane s neuromuskularnim  spojevima, dok druge nisu ( Travell i Simmons )

 

  • Kronična bol  i snižena napetost skeletnih mišića i fascija odgovorni za blažu upalu oko završetaka senzornih i motoričkih neurona u mekom tkivu. Ta kronična upala aktivira nakupljanje kolagena oko živčanih završetaka formirajući tzv. kolagensku manžetu. Taj dodatni iritirajući faktor pokreće aferentni senzorni impuls prema SŽS ( središnjem živčanom sustavu ) što mozak interpretira kao bol. Svako upalno stanje neovisno o lokaciji trigger točke podrazumijeva smanjenu opskrbu krvlju tog upaljenog tkiva ( Heine, 1997 godine i  Gogoleva, 2001 godine )

 

 

Terapija myogelosa

 

Ukoliko bol postane kronična, potrebno je dugotrajno liječenje. U terapiji myogelosa je najvažnija rana intervencija kako bi se spriječila remodelacija mišića i razvoj kronične boli. Uvijek je cilj stimulirati cirkulaciju kako bi se otplavili acidni metaboliti. Čak i neke namirnice pomažu uklanjanju acidnog stanja snižavajući kiselost tijela kao npr. limun ; svježe cijeđeni sokovi ; ananas ; papaja ; đumbir

 

Simptomatska terapija

Slika 12.

  • analgetici & mišićni relaksanti

Slika 13

  • fizikalna terapija

Slika 14

  • medicinska masaža zahvaćenih regija tijela koja obuhvaća mobilizaciju kože, fascije i mišića

Slika 15

  • primjene toplinskih procedure koji opuštaju mišiće ( npr. sa fango oblozima ( upotreba ljekovitog blata ) ili tradicionalni topli oblozi, npr. toplinske komprese )

Slika 16

  • korekcija posture

Slika 17

  • redovito provođenje tjelovježbe i stretchinga, osobito regije vrata i ramenog obruča

 

Neke od metoda koje mogu doprinijeti olakšanju stanja

  • akupunktura i akupresura
  • vježbe relaksacije, npr. progresivna mišićna relaksacija
  • postizometrička relaksacija
  • izbjegavanje stresa
  • ergonomske uredske stolice
  • pravilni madraci i jastuci
  • terapija trigger točka

 

Za sve dodatne informacije, slobodno se obratite Natus fizikalnoj terapiji na telefon 032 / 297 - 660