Krepitacije ( pucketanje ) u zglobovima

Povremena pojava zvučnog fenomena  ʺ pucketanja ʺ odnosno krepitacija u zglobovima je normalna pojava u zglobovima.  Žene su češće ʺ pogođene ʺ bezbolnim krepitacijama zbog slabijeg vezivnog tkiva ženskog tijela. Vezivno tkivo muškarca može snažno podupirati zglobove.

Krepitacije su vrlo česte kod mlađih osoba dok su u starijoj životnoj dobi zglobovi manje pokretni zbog ʺ istrošenosti ʺ i tada više ne postoje krepitacije nego se zvučni fenomen škripanja dešava zbog trenja jedne zglobne površine o drugu.  Krepitacije se dešavaju kod osoba koje imaju poremećaj funkcije, ali ne i strukture zgloba. Starije osobe imaju oštećenu strukturu uvjetovanu istrošenošću zgloba.

Krepitacija se može dogoditi na svakom zglobu skeleta. Ipak najučestalije su pogođeni zglobovi prstiju, ramena i koljena zbog visokog stupnja pokretljivosti

Neke od hipoteza zašto zglobovi ʺ pucketaju ʺ

• Površine zgloba su na trenutak razdvojene te vraćanje u prvobitnu poziciju uzrokuje pucketanje

• Zglobna tekućina dozvoljava učvršćivanje zglobnih površina. Kada se razdvaja zglob, kratkoročno se ʺ isteže ʺ i zglobna  tekućina pri čemu se stvara podtlak koji zahtjeva da se tlakovi ponovo izjednače, zbog čega se zglobna tekućina povlači unatrag. Upravo se pri tom izjednačavanju tlakova dešava zvučni fenomen pucketanja  

• Pucketanje dolazi zbog promjene agregatnog stanja zglobne tekućine iz koje se otpuštaju plinovi  kisik ( O₂ ), dušik ( N₂  ) i ugljični monoksid ( CO ). Plinovi  se formiraju u obliku mjehurića sve dok zglobne površine ne dođu ponovo u kontakt

• Ponekad se krepitacije u stopalima, koljenima ili npr. ramenima dešavaju same od sebe – npr. u dugotrajnom ležećem položaju se tetive često znaju  krivo pozicionirati pa kada osoba ustane i pomiče zglob, ponovno ʺ namještanje ʺ tetiva izaziva zvučni fenomen

• Kod bolnih krepitacija pretpostavlja se da je riječ o istrošenosti ili malim oštećenjima zglobne hrskavice  

• Kod reumatski izmijenjenog zgloba se također mogu pojaviti krepitacije ali zbog bolnih upalnih reumatskih procesa

Liječenje krepitacija

• Ukoliko krepitacije nisu praćene s boli, to u najvećem broju slučajeva upućuje da nije riječ o težem oboljenju ili ozljedi nego o normalnom pomicanju zglobnih komponenti

• U slučaju da krepitacije potraju i počinju izazivati bolnost, osoba bi se trebala posavjetovati sa liječnikom ili fizioterapeutom

• Ako je pucketanje zglobova uvjetovano oboljenjem / ozljedom liječenje će biti usmjereno prema osnovnom uzroku te će liječnik ovisno o uzroku propisati fizikalnu terapiju uz primjenu medikamenata. Liječenje konkretne ozljede djelovati će na i na smanjenje popratnih krepitacija

• Fizioterapeut će pregledati trofiku muskulature i tkiva oko zahvaćenih zglobova ; uočiti postoji li izmijenjeni tonus muskulature ; analizirati posturu i otkriti slabe ʺ točke ʺ na tijelu pacijenta te ga educirati o korekciji posture u aktivnostima svakodnevnog života ; o pravilnim vježbama te svakako preporučiti neki oblik aktivnosti ( hodanje, plivanje, biciklizam.. ), dok će fizikalna terapija obuhvaćati različite procedure radi ublažavanja postojećih simptoma i povratka normalne funkcije zahvaćenih zglobova

I na kraju

Nema znanstvenog uporišta da krepitacije ( pucketanje ) zglobova uzrokuje artrozu zgloba, no ortopedi upozoravaju da prečesto istezanje ligamenata i zglobnih kapsula uzrokuje nestabilnost pa bi dugotrajno namjerno pucketanje ipak trebalo izbjegavati. Preistezanje tetiva može uzrokovati smanjenje snage šake i poremetiti funkciju hvata